Šta je apstinencijalni sindrom?

Apstinencijalni sindrom, odnosno apstinencijalna kriza, predstavlja skup različitih simptoma koji se javljaju nakon potpunog ili delimičnog prekida konzumiranja određene supstance, obično nakon ponavljanog i produženog uzimanja visokih doza. Simptomatologija apstinencijalnog sindroma i njegovo trajanje ovise od tipa i doze psihoaktivne supstance koja je uzimana. Apstinencijalni sindrom je apsolutni indikator postojanja fizičke (fiziološke) zavisnosti.

Apstinencijalni sindrom zbog upotrebe heroina i drugih opijata

Opijatski apstinencijalni sindrom traje pet do deset dana kada svi simptomi postepeno počinju da jenjavaju .Apstinencijalni sindrom opijatskog zavisnika ozbiljan pre svega metabolički problem sa jakim somatovegetativnim pojavama.Rešavanje apstinencijalnog sindroma nije uniformno i postoje različiti pristupi i načini razrešenja.

I faza: – želja, izrazita žudnja za drogom

– neraspoloženje

– psihička napetost

– vegetativna iritabilnost (midrijaza, zevanje, kijanje, suzenje,naježena koža…)

– nesanica

– gasi se apetit

Trajanje ove faze je 8-12h od poslednjeg uzimanja opijata i traje 12h,sa postepenim prelaskom u drugu fazu.

II faza: Uz progresiju pomenutih simptoma javljaju se i traju od 24 do 40 h od poslednjeg uzimanja droge.

– drhtavica

– napadi znojenja

– neugodnost u mišićima i napetost

III faza: počinje nakon 40 h kada se na pomenute simptoma nadovezuju

-mišićni bolovi

-izrazita uznemirenja, psihomotorna agitacija

IV faza: je oko 72 h nakon poslednjeg uzimanja opijata i karakteriše se maksimalnim intenzitetom svih pobrojanih simptoma uz pojavu stomačnih bolova, proliva, povraćanja. Osoba deluje iznemoglo, uplašeno, drhti celo telo.

Objektivni parametri:

Umerena hipertermija 37.2 do 37.4

Hipertenzija do 150/110

Tahikardija 90 do 110

Hiperglikemija

Pojačano lučenje kateholamina, ketosteroida, ACTH

Apstinencijalni sindrom zbog upotrebe kokaina

Kod osoba kod kojih je razvijena psihička zavisnost apstinencijalna kriza se javlja se ubrzo posle uzimanja poslednje doze kokaina. Manifestuje se kao postkokainska depresija (crash) uz disforiju, anhedoniju, anksioznost, razdražljivost, umor, poremećaje spavanja, snažnu žudnju za drogom koja može dovesti do agitacije i suicidalnih pokušaja. Najizraženiji simptomi prolaze u toku prvih 24h, traju još 2-4 dana, a mogu se manifestovati još par nedelja.

Apstinencijalni sindrom zbog upotrebe sedativa ili hipnotika

Apstinencijalni sindrom usled prestanka konzumiranja sedativa ili hipnotika je izuzetno jak i može biti smrtonosan ukoliko je praćen delirijumom (kod hipnotika).

Simptomi su:

· Tremor jezika, kapaka ili ispruženih ruku

· Mučnina I povraćanje

· Tahikardija

· Posturalna hipertenzija

· Psihomotorna agitacija

· Glavobolja

· Insomnia

· Nelagodnost ili slabost

· Prolazne vidne, taktilne ili slušne halucinacije ili iluzije

· Paranodine ideje

· Gran – mal konvulzije

· Delirijum

Apstinencijalni sindrom zbog upotrebe amfetamina (spida)

Apstinencijalna kriza usled prestanka uzimanja amfetamina manifestuje se kroz psihičke problem koji mogu biti toliko jaki da ih prate i fizički simptomi krize. To su pre svega zamor i sanjivost, disforija, depresija, aneksioznost. Zatim ekstremna glad i proždrljivost, dezorijentacija i konfuzija, glavobolja, znojenje, mišićni grčevi i pojačano osećanje toplote ili hladnoće sa jezom. Posebno je problematična teška depresija, fizička i psihička, koja je najčešće razlog da se ponovo posegne za drogom. Pri naglom prekidanju javlja se sklonost suicidalnom ponašanju i to je i najveća opasnost dugo prisutna u toku lečenja osoba koje su duže vreme uzimale amfetaminske preparate.

Apstinencijalni sindrom zbog upotrebe ekstazija

Apstinencijlani sindrom kod osoba koje su dug vremenski period koristile ekstazi se manifestuje kroz psihičke simptome, i u blažoj meri fizičke. Prisutna je disforija (npr. Tuga ili anhedonija), letargija I umor, psihomotorna retardacija ili agitacija, žudnja za stimulansima, pojačan apetit, insomnia ili hipersomnia, bizarni i neprijatni snovi. Apstinencija bez pomoći lekara je prihvatljiva za one koji su ekstazi koristili u kratkom vremenskom period. Osobe koje su dejstvu ekstazija bile izložene duži vremenski period treba da potraže stručnu medicinsku pomoć. U pojedinim slučajevima nagla apstinencija može da prouzrokuje medicinske komplikacije, te je neophodno obezbediti odgovarajući medicinski tretman.

Apstinencijalni sindrom zbog upotrebe LSDija i ostalih halucinogenih supstanci

Kod ovih psihoaktivnih supstanci ne postoji izražen apstinencijalni sindrom.